Pre nego što odlučite da uložite novac u neki od investicionih fondova, potrebno je da se informišete o prednostima i rizicima ulaganja u svaki od njih. U ovom tekstu ćemo više analizirati rizike ulaganja u investicione fondove, jer se često dešava da se investitori, zbog nerazumevanja dole navedenih rizika, uspaniče pri prvom padu investicione jedinice, što dovodi do efekta masovne panike investitora i prodaje investicionih jedinica, mada realno nema razloga za paniku. Ova pojava dovodi do stvaranja negativnih efekata za investicione fondove, tržište, ali i za samog investitora.
Svaki investitor koji želi da investira u investicione fondove mora biti svestan rizika ulaganja, kao i činjenice da ulaganje u investicione fondove, nije kratkoročna (špekulantska) investicija, i da očekivani prinosi se javljaju u dužem vremenskom periodu.
PREDNOSTI ULAGANJA U INVESTICIONE FONDOVE
Uopšteno govoreći, investicioni fondovi nude sledeće četiri osnovne prednosti ulaganja:
RIZICI ULAGANJA U INVESTICIONE FONDOVE
Prilikom ulaganja u fondove postoje i mane koje često nisu jasno prezentirane potencijalnim investitorima ili ih oni ne razumeju u potpunosti. Glavne mane investicionih fondova u odnosu na klasičnu štednju u bankama su promenljivost prinosa, tako da se dešava da prinosi premaše očekivanja, bilo pozitivno, bilo negativno.
Negativni prinosi dolaze kao posledica niza rizika:
Rizik ulaganja – je nivo neizvesnosti prinosa investicije. Što je nivo neizvesnosti veći, veći je i rizik ulaganja. Vrednost investicije investicionog fonda može vrlo brzo da poraste ili da se smanji, što zavisi od niza faktora: promena u privredi, politici, promene kod emitenta hartija od vrednosti. Osim toga, pojedine odluke o investiranju vezane uz očekivani prinos mogu bitno uticati na sam rizik ulaganja. Postoje dve osnovne vrste rizika kod ulaganja, i to: nesistemski rizik – može se korigovati diversifikacijom ulaganja) i deluje na sve ili većinu ulaganja investicionog fonda i sistemski rizik – koji ne može da se ublažiti diversifikacijom ulaganja.
Rizik likvidnosti – javlja se kada zbog isplata velikih novčanih iznosa, a prouzrokovano naglim povećanja zahteva za isplate udela, investicioni fond nije u mogućnosti da namiri svoje obaveze bez većih negativnih posledica po imovinu fonda. Rizik likvidnosti se menja dnevno, a u vezi je sa neto uplatama i isplatama u investicionom fondu, kao i količinom dodatnih likvidnih sredstava. Rizik likvidnosti, takođe, može da predstavlja poteškoću, pri prikupljanju novčanih sredstava za zahtevane isplate udela investitorima, a koje se javljaju kod unovčenja određenih hartija od vrednosti na pojedinim tržištima kapitala, do kojih dolazi zbog opšte nelikvidnosti i nestabilnosti tih tržišta.
Rizik promene kursa (valutni rizik) – predstavlja rizik promene vrednosti imovine fonda u odnosu na obračunsku valutu, jer imovina može biti uložena u finansijske instrumente koji su denominovani u različitim valutama. Taj rizik se smanjuje diversifikacijom investicija u hartije od vrednosti denominovane u različitim valutama.
Rizik neispunjenja obaveza – rizik neispunjenja obaveza suprotne strane, javlja se kada dođe do neslaganja između stvarnih i ugovorenih i zakonski određenih pravila i načina ispunjenja obaveza. Rizik neispunjenja obaveza suprotne strane je:
1) rizik da suprotna strana neće ispuniti svoje obaveze u ugovorenom roku i obimu, ili da obaveze neće ispuniti uopšte,
2) rizik da suprotna strana neće ispuniti svoje obaveze u skladu sa drugim ugovorenim i zakonskim odredbama. Taj rizik je različit kod pojedinačnih tržišta kapitala, zbog različitih sistema naplate i načina plaćanja koja važe na tom tržištu. Rizik je utoliko veći što su veće vremenske razlike u novčanoj ili stvarnoj naplati. Osim toga rizik je povezan sa pravnom uređenošću ili neuređenošću sistema evidentiranja vlasništva hartija od vrednosti i naplate obaveza prosteklih iz izvršenih transakcija na organizovanom tržištu kapitala.
Operativni rizik – odnosi se na nepravilnosti i probleme koji mogu nastati u okviru samog Društva za upravljanje i tako stvoriti nepoverenje investitora u fondove tog društva.
Rizik posrednika – je rizik promene vrednosti investicije investicionog fonda i promene sigurnosti poslovanja do kojih dolazi zbog grešaka posrednika, koji obavljaju određene poslove za Društvo za upravljanje. Taj rizik zavisi od pravne uređenosti sistema u državi. Najčešće se kao reper za ovakva poređenja uzimaju uređeni sistemi kao što su zapadnoevropski i američki sistem.
Rizik ulaganja u druge investicione fondove – investicije investicionih fondova u druge investicione fondove mogu imati za posledicu povećanje postojećih troškova zbog dodatnih troškova (ulazne i izlazne provizije, upravljačke provizije i naknade za kastodi banku).
Politički rizik – politička dešavanja mogu imati negativan uticaj na tržište kapitala i njegove učesnike. Politički rizik je sistemski rizik i društvo za upravljanje se ne može od njega zaštititi, ali u nekim slučajevima može da predvidi nastajanje ovakvog rizika i da smanji rizik od smanjenja vrednosti fonda.
Rizik promene poreskih propisa - predstavlja rizik koji se dešava kada zakonodavno telo promeni poreske propise na način, koji negativno utiče na profitabilnost ulaganja u investicione fondove. Ovaj rizik je praktično nemoguće predvideti ili amortizovati.