Cifra od 1.000 evra, koju bi po najavi ministarstva ekonomije trebalo da dobije svaki građanin koji u dosadašnjem toku privatizacije nije dobio akcije, nije realna, smatraju ekonomisti. Sve i da se obistine početne projekcije, predviđanja su rađena za četiri miliona građana, a do kraja roka će se prijaviti 500.000 akcionara više.
Prostom računicom, ako se četiri milijarde evra (koliko je najavljeno da će se ostavariti privatizacijom) podeli sa 4,5 miliona umesto sa četiri, dobija se cifra od 888 evra, što je za 112 evra manje od obećane sume. Ali ekonomisti smatraju da veći broj prijavljenih nije jedini razlog za to što se ostvarena suma neće ostvariti.
- Pored toga što je dozvoljeno da se u podelu akcija uključe i oni koji su dobili bezvredne akcije, u novom zakonu postoji odredba po kojoj će od privatizacije nekih preduzeća građani dobiti keš umesto akcija - objašnjava za „24 sata” ekonomista Milan Kovačević.
On objašnjava da se teško može izračunati novac koji će građani dobiti jer privatizacija traje nekoliko godina i da je sve to na dugačkom štapu, a cifra od 1.000 evra je svakako preambiciozna.
- Možda se i ta suma ostvari, ali u slučaju da građani sačekaju i akcije na berzi vremenom skoče. Što se tiče privatizacionog registra i novca koji bi građani trebalo da dobiju očekujem da će se prijavljenima podeliti između 200 i 300 miliona evra - zaključuje Kovačević. Početkom godine građani će na svoje račune dobiti novac od dosad privatizovanih preduzeća, a prema ranijim procenama svi građani bi trebalo da dobiju po oko 60 evra. Za besplatne akcije Telekoma, NIS-a, Jata, EPS-a, Aerodroma „i „Galenike” prijavilo se oko 4,2 miliona građana. Od toga je 80.000 koji su se odrekli bezvrednih akcija. Rok za prijavu ističe 31. jula i neće biti produžavan.
Do kraja godine trebalo bi da uslede ponude za „Telekom“ i „Galeniku“, posle čega će građanima biti podeljene akcije kojima će moći da trguju nakon pola godine. Ista procedura sledi i za Aerodrom „Nikola Tesla” 2009, odnosno EPS 2010. godine. Podela besplatnih akcija NIS-a i novca od „Jat ervejza” uslediće nakon što ta preduzeća budu prodata na tenderu ili u direktnoj nagodbi.